Mačke u starom Egiptu

Svi ljubitelji mačaka pa i šire znaju da su ove životinje bile omiljene u starom Egiptu. Međutim, koliko su one konkretno zapravo bile omiljene, odnosno što je to zapravo značilo i za mačke i za ljude? E, na to je pitanje već malo teže odgovoriti, zar ne?

Egipćani su bili veoma napredni. Odlično su poznavali astronomiju i ratarstvo te su tako postali veoma bogat narod. No, jedna stvar počela im je kočiti napredak – glodavci. Naime, upravo su glodavci prijetili da će im uništiti sve što su po cijelu godinu proizvodili te su se veoma teško nosili s time. Situacija je bila toliko opasna da je postala prijetnja opstanku bogatog Egipta.

Egipćani su pokušavali štošta kako bi se riješili napasnih glodavaca. Primjerice, čak su koristili lasice, ali su se one pokazale kao smrdljive i veoma, veoma neefikasne. Osim toga, lasice su često proždirale i kokoši te druge životinje koje su bile važne za prehranu ljudi.

I, sada već možete pogoditi – tu negdje u priču uskače mačka!

Ne zna se točno kada su se mačke pripitomile ljudima, ali smatra se da je to bilo negdje prije 5.000 do 10.000 godina. Pretpostavlja se da su se prve pripitomile upravo male vrste divljih mačaka privučene velikim brojem glodavaca u ljudskim skladištima hrane.

Kada su ljudi shvatili koliko su te divlje mačke efikasne u hvatanju glodavaca, počeli su ostavljati mamce za njih, primjerice glave ribe, kako bi ih još više privukli. Najprijateljskije među mačkama toliko su se približile ljudima da su čak okotile mlade u ljudskim nastambama. A osim što su hvatale glodavce, hvatale su i otrovne zmije što je tim više povećalo njihovo značenje.

Mačke su, osim što su bile izvrsni lovci, također imale (i imaju!) karakteristike koje su stari Egipćani veoma cijenili – eleganciju, ljepotu, čistoću, gracioznost te izražene majčinske instinkte. Uskoro je Miut postalo je jedno od najomiljenijih ženskih imena za djecu, a bila je to riječ za ženku mačke.

Nakon toga, lik mačke počeo je dominirati na nakitu te mnogim drugim ukrasima. Počele su se pojavljivati i kao božanstva. Najpoznatiji mačja boginja bila je Bast, kći vrhovnog boga Ra. Bast je prvo bila božica rata, a kasnije je postala božica sreće, plodnosti i senzualnih užitaka te je štitila ženu, djecu i mačke. Uz Bastu, popularna je bila i mačja božica Sekhmet koju je poslao sam Ra da kazni ljude jer ne poštuju zakone.

Mačke su često krijumčarili iz Egipta u druge države, prije svega Grčku i Italiju. Ovo je zakonom bilo strogo zabranjeno i često se na krijumčare slala i vojska jer se to blago željelo zadržati u zemlji. Međutim, sve to nije bilo pretjerano uspješno.

U Egiptu se ubojstvo mačke kažnjavalo smrću, a kada bi mačka umrla, vlasnici su brijali obrve u znak žalosti. Preminule mačke su bile mumificirane jednako kao i ljudi, a u grobnice su im stavljane posudice s mlijekom i ostalom hranom.

Za kraj – Egipćani su jednom čak i izgubili bitku zbog mačaka. Borili su se s Perzijancima i bili nepobjedivi. Perzijanci su na ratište pustili velik broj mačaka, a Egipćani, od straha da ne naude kojoj od njih, radije su se – predali.