Što se to događa u mačjim glavama?

Kada govorimo o korištenju životinja u bihevioralnim pokusima, znanstvenici u svojim istraživanjima puno češće koriste pse nego mačke. Odgovor se krije u mačjoj naravi; nisu dovoljno kooperativne i nervoznije su u društvenim situacijama što znači da ih se teže koristi u eksperimentima. Nedavno istraživanje na jednom američkom sveučilištu ipak je urodilo plodom, i dovršilo studiju o tome što zapravo naše mačke misle. Njihova spoznaja dijeli se na dva glavna područja: što znam o njihovu ponašanju i kakvo je njihovo ponašanje u odnosu s ljudima.

Percepcija mačaka

Jedna od najbolje istraženih područja je percepcija mačaka, odnosno njihova sposobnost sluha, mirisa, vida i korištenja brkova za detektiranje raznih podražaja. Mirisna percepcija je posebno važna za mačiće i njihovo uspostavljanje odnosa s majkom. S druge strane, mačići ne reagiraju na slušne podražaje dok ne navrše između 11-16 dana i vizualne podražaje do 16-21 dana starosti. Mirisni signali su vrlo važni za mačke tijekom cijelog njihova života, jer odrasla mačka koristi miris za označavanje teritorija. Putem mirisa prepoznaje teritorij druge mačke, te kao i psi, dobivaju socijalnu informaciju. Unatoč važnosti mirisa mačke, većina pokusa o njihovu ponašanju usmjerena je na vid što znači da sadašnje razumijevanje o tome kako mačke vide svijet je prilično ograničen.

Mačke pamte predmete oko sebe

Važna stavka u mačjem ponašanju je sposobnost pamćenja predmeta, čak i kada nisu vidljivi. Ako je nešto nestalo iz vidnog polja, ne znači da je nestalo zauvijek, a najbolji primjer za to je lopta koja se otkotrlja ispod kauča. Čak i ako ju više ne možemo vidjeti, ne znači da nije tamo. Ljudi sposobnost pamćenja predmeta razviju u najranijoj dobi, a tu sposobnost imaju i mačke. Svatko tko doma ima mačku i igračku, poput gumenog miša koji se nehotice našao ispod nekog komada namještaja zna da je mačka u stanju sjediti i gledati u smjeru namještaja satima, znajući koji predmet se ispod nalazi.

Kognitivne funkcije

Tijekom istraživanja kognitivnih funkcija životinja, znanstvenici najčešće ispituju životinjsko ponašanje u odnosu na druge mačke ili ljude. Iako mnogi ljudi na mačke gledaju kao na individualce, one zapravo biraju druženje i povezivanje, ali s određenim pojedincima. Neke od tih interakcija su agresivne, dok su ostale uglavnom istraživačke prirode. Mačke također imaju različiti odnos, s različitim ljudima. O socijalizaciji nauče u periodu od dva do sedam tjedana starosti, a naučeno primjenjuje na druge mačke, kao i na ljude. Mačke koje su u trenutku socijalizacije izložene većem broju ljudi, stvorit će bolji prijateljski odnos prema ljudima i ostatak svog života.

Vokalna komunikacija

Divlje i domaće mačke razlikuju se u svojoj vokalnoj komunikaciji. Mačići imaju devet različitih tipova vokalizacije, dok odrasle mačke imaju oko 16 vrsta. Najpoznatija komunikacija mačaka je njihovo predenje. Mačke predu nakon što ih pomilujemo rukom, ali se time služe i u interakciji jedna s drugom, te sa svojim mačićima. Čak i takva vrsta vokalne komunikacije mijenja svoje značenje s obzirom na situaciju. Kada je u pitanju hrana predenje prelazi u visoke frekvencije kojma naglašavaju ”važnost i hitnost” trenutka.

Povezanost s ljudima

Mnoga provedena istraživanja temeljila su se upravo na ispitivanju povezanosti mačaka s ljudima, odnosno razlikuje li se odnos s njihovim vlasnicima u odnosu na potpune strance. U raznim pokusima u kojima su se mačke nalazile u sobi same, sa svojim vlasnicima ili potpunim strancima pokazali su da su mačke puno vezanije za svoje vlasnike. Dok su bile same ili sa strancem u sobi, bile su opreznije, dok su svoje vlasnike slijedile i igrale se s njima. S potpunim strancem, to nije bio slučaj. Razdvojenost na mačke djeluje anksiozno što je još jedan od dokaza privrženosti svojim ljudskim vlasnicima. Stres koji proživljavaju u takvim situacijama vidljiv je u njihovom ponašanju. Protest zbog samoće najčešće ima mokre tragove po stanu na neodgovarajućim mjestima i pretjerano glasanje. Iako su mnoge znanstvene studije pomogle rasvijetliti što se to događa u mačjim glavama, mnogi aspekti njihova ponašanja još uvijek nisu otkriveni. Ono što je važno učiniti u budućnosti jest posvetiti se većem razumijevanju ponašanja mačaka i našeg utjecaja na njega. Time bi doprinijeli boljoj interakciji između mačke i čovjeka, njihovoj općoj dobrobiti, te smanjili broj mačaka u skloništima i na cesti.